O Kolačićima na ovom sajtu

Ovaj sajt koristi kolačiće kako bismo poboljšali Vaše onlajn iskustvo. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, a niste promenili podešavanja u vezi sa kolačićima, pretpostavljamo da se slažete sa našom upotrebom kolačića. Za više informacija o tome kako da promenite podešavanja u vezi sa kolačićima, posetite našu stranicu politika upotrebe kolačića.

Izaberite svoju platformu i kupite
Isprobajte na mesec dana besplatno uz 10 licenci...
Čemu služi nalog?
Dobro došli u CogniFit! Dobro došli u CogniFit Istraživanje! CogniFit Healthcare CogniFit Employee Wellbeing

Napravićete lični nalog. Ova vrsta naloga je stvorena kako bi vam pomogla da ispitate i trenirate svoje kognitivne veštine.

Napravićete nalog za upravljanje pacijentima. Ovaj nalog je dizajniran da pomogne zdravstvenim radnicima (lekari, psiholozi...) u dijagnostici i kognitivnoj stimulaciji.

Napravićete porodični nalog. Ovaj nalog je dizajniran da omogući članovima vaše porodice pristup CogniFit-ovim testovima i treninzima.

Napravićete nalog za istraživanje. Ovaj nalog je posebno stvoren kako bi pomogao istraživačima u studijama koje žele da obave u oblasti kognicije.

Napravićete nalog za upravljanje učenicima. Ovaj nalog je dizajniran kako bi omogućio vašim učenicima pristup CogniFit-ovim testovima i treninzima.

Napravićete nalog za upravljanje preduzećem. Ovaj nalog je dizajniran da omogući vašim zaposlenima pristup CogniFit evaluacijama i obuci.

Napravićete nalog programera. Ovaj nalog je dizajniran da integriše CogniFit proizvode u vašu kompaniju.

loading

Za korisnike od 16 godina i starije. Deca mlađa od 16 godina mogu da koriste CogniFit zajedno sa roditeljem, ako i roditelj ima nalog na platformi za porodice.

Klikom na Prijavi Se ili korišćenjem CogniFit-a, potvrđujete da ste pročitali, razumeli i složili se sa CogniFit korišćenja i sa Privatnosti.

corporativelanding_CapacidadCerebral_social_picture
Ova stranica služi za informisanje. Ne prodajemo proizvode koji leče bolesti. CogniFit-ovi prozvodi, koji su namenjeni lečenju određenih bolesti, su u fazi provere. Ako ste zainteresovani, molimo Vas posetite našu CogniFit Platformu za Istraživače
  • Dobijte pristup mentalnom treningu i vežbama

  • Stimulišite i unapredite svoj mentalni trening

  • Pomozite regeneraciju i oporavak oštećenih funkcija. Isprobajte besplatno!

Započni Sada
loading

Šta je Fitnes Mozga?

Kako je došlo do eksplozije istraživanja o strukturi mozga, funkcijama i organizaciji, možemo da očekujemo da će fitnes mozga, kao i njegov rođak "fizički fitnes", postati potpuno zrela oblast naučnog istraživanja. Koncept fitnesa mozga prožima nekoliko glavnih sadržaja (kao što su učenje, plastičnost i okruženje) iz oblasti istraživanja mozga.

U nastavku je početna definicija fitnesa mozga."Fitnes mozga je sposobnost mozga da nauči šta je organizmu potrebno da zna radi preživljavanja u promenljivom okruženju."

Jasno je da je koncept fitnesa mozga morao da sačeka 21. vek da bi se pojavio. Nijedna civilizacija nije bila svedok većih međugeneracijskih podela i promena tako brzih da znanje roditelja već sledeće generacije može biti zastarelo, što stvara potrebu za brzim prilagođavanjem i stvaranjem novih, dodatnih kola za obradu informacija u mozgu za naredne generacije. Kako čovek transformiše svoje društvo od izdvojenog u globalno, od društva sa ograničenim znanjem u društvo koje neprestano evoluira i koje je otvoreno za nova znanja, moraće da stvori okruženje za razvijanje mozga koji je sposoban da uči doživotno. Fitnes mozga podrazumeva značajan nivo plastičnosti i moždana funkcija se može ojačati ili oporaviti manipulacijom i promenom uticaja iz životne sredine i da će ovi, zauzvrat, nastaviti da i dalje utiču na moždanu plastičnost i na sposobnost mozga da neprestano i doživotno uči.

Fitnes mozga podrazumeva da, zahvaljujući čudesnoj plastičnosti mozga, učenje veštine mora neminovno voditi do usavršavanja te veštine. Ipak, znamo da, uprkos adekvatnom nivou inteligencije, bez odgovorajaćih instrukcija i dovoljno mogućnosti za vežbanje, neki ljudi ne mogu da usavrše veštine koje su učili.

Na primer, osobe sa disleksijom imaju poteškoća u usavršavanju veštine čitanja, osobe sa disgrafijom sa pisanjem i osobe sa diskalkulijom, sa aritmetikom. Na drugim poljima, gde se zahtevaju druge veštine, mnogi među ovim pojedincima pokazuju izuzetnu sposobnost kompenzacije, i uprkos slabijim veštinama čitanja, pisanja i aritmetike, oni ostvaruju ciljeve koji zahtevaju upravo te sposobnosti. Oni koriste ono što im je dostupno u njihovom okruženju kako bi nadoknadili nesposobnost mozga da savlada određene veštine. Na primer, pojedinac sa disleksijom će naučiti da usavrši svoje čitanje tako što sluša svoje učitelje ili roditelje kako čitaju tekst. Njegov mozak će naučiti da obrađuje napisani tekst na apsolutno drugačiji način u odnosu na ostale ljude, koji mogu da tumače zvukove i slova na sebi svojstven način. Ova kompenzacija će se održati pod uslovom da njihovo okruženje (roditelji, škole, biblioteke, izdavači) obezbede potreban materijal za čitanje naglas. Zbog toga, fitnes mozga podrazumeva, sposobnost mozga da se oslanja na više od jednog stila učenja i više od jedne strategije rešavanja problema. Kao što je objašnjeno u prethodnom primeru, razvoj tih alternativnih kola za obradu informacija je nemoguće ukoliko ne postoje olakšavajuće okolnosti iz okruženja. Međutim, takođe je bitno i jasno postavljanje cilja da bi se postigao fitnes mozga. To bi na prethodnom primeru disleksije značilo da je cilj razumevanje opšteg značenja napisanog teksta, a ne uspeh u mehaničkom čitanju izolovanih slova i reči. Ukratko, fitnes mozga je pre moguće postići u sredini koja nudi nekoliko paralelnih izvora informacija, u našem primeru, kako pisani tekst i tako i usmeno čitanje. Međutim, iako takvo bogato okruženje pogoduje učenju i poboljšava strukturu mozga, organizaciju i funkciju, ono nije dovoljno. Istraživanje o plastičnosti mozga nas je takođe naučilo da, da bi bilo uspešno, učenje mora da pruži učeniku prednost ponašanja usmerenog ka preživljavanju.

Najveći izazov za koncept fitnesa mozga predstavljaju beznadežne situacije poput onih u slučaju neurodegenerativnih bolesti, kao što je to Alchajmerova bolest. U budućnosti će biti ispitano da li svaki ljudski mozak može postići fitnes i može da nastavi da uči i da se razvija da bi preživeo. Ta mogućnost će biti ispitana uz korišćenje alata neuronauke, psihologije, medicine, obrazovanja i društvenih nauka. Ovo istraživanje će voditi neuronaučnike, roditelje, vaspitače, psihologe, nutricioniste, doktore, vlade kroz stvaranje okruženja koje je pogodno za kontinuirani razvoj mozga koji dobro funkcioniše, i to kako za sve uzraste, tako i za svakog pojedinca.

Koje su To Neke od Kognitivnih Sposobnosti na Koje Može da Utiče Fitnes Mozga?

Brain Fitness može uticati na širok spektar svakodnevnih aktivnosti, od naše sposobnosti da upamtimo listu namirnica, preko planiranja svakodnevnih poslova, do bezbedne vožnje na trening. Svaka aktivnost koju obavljamo zavisi od jedne ili više kognitivnih sposobnosti, a zdrav mozak je u stanju da efikasnije obavlja sve ove osnovne radnje. Kognitivne sposobnosti su skup misaonih procesa koji nam omogućavaju da rezonujemo, usmerimo pažnju, učimo i pamtimo. To su veštine koje koristimo da bismo razumeli svet oko nas i da rešimo neki problem. Evo nekoliko primera kako Brain Fitness utiče na kognitivne sposobnosti:

  • Radna Memorija: Postoji nekoliko vrsta pamćenja, ali radna memorija je jedna od najbitnijih kognitivnih sposobnosti koju koristimo svakodnevno. Radna memorija, ili operativna memorija, je sposobnost da zadržimo i upotrebljavamo informacije koje su nam potrebne za obavljanje drugih složenijih kognitivnih zadataka, kao što su tumačenje govora, učenje i rasuđivanje.. Radna memorija je vrsta kratkotočnog pamćenja.
  • Planiranje Planiranje, jedna od osnovnih kognitivnih sposobnosti, je naša sposobnost da "razmišljamo o budućnosti", ili da smislimo pravi način za obavljanje nekog zadatka kako bismo dostigli određeni cilj. Koristeći ovaj mentalni proces, možemo da izaberemo i isplaniramo radnje za dostizanje određenog cilja, da odredimo redosled obavljanja radnji, da usmerimo potrebne kognitivne resurse na svaki zadatak i da napravimo plan.
  • Brzina Obrade Podataka Brzina Obrade Podataka je osnovna komponenta ostalih kognitivnih sposobnosti, zbog čega je ona jedna od najbitnijih kognitivnih veština za učenje, intelektualni razvoj, rasuđivanje i iskustvo. Brzina Obrade Podataka je vreme koje nam je potrebno da razumemo i da razvrstamo primljene informacije.
  • Brzina Reakcije: Brzina Reakcije je vreme koje prođe od trenutka kada primimo određenu informaciju do trenutka kada na nju odreagujemo. Ova kognitivna sposobnost je blisko povezana sa brzinom obrade podataka, ali je brzina obrade podataka vreme koje nam je potrebno da razumemo informaciju (stimulus) koji primamo, a brzina reakcije je vreme koje nam je potrebno da smislimo odgovor i da odreagujemo na primljeni stimulus.
  • Fokusiranje Pažnje: Fokusiranje Pažnje je kognitivna sposobnost koja nam omogućava da usmerimo pažnju na određeni stimulus u okruženju i da ignorišemo smetnje iz okruženja i nebitne stimuluse. Fokusiranje Pažnje je ono što nam omogućava da radimo ili učimo u preglasnom okruženju, a da nam nešto ne odvuče pažnju ili da, na primer, ostanemo fokusirani na vožnju i da ignorišemo poruke koje nam stižu.
Fitnes za Mozak

Kako Fitnes za Mozak Može da Utiče na Kognitivne Sposobnosti i Učenje?

Poznato je da neki ljudi, iako su inteligentni, bez pomoći i bez vežbanja, teško savladvaaju neke veštine koje uče. Na primer, osobe sa Disleksijom imaju poteškoće u savladavanju čitanja; osobe sa Disgrafijom se mogu boriti da savladaju pisanje; a osobe sa Diskalkulijom, aritmetiku.

Međutim, mnogi od ovih pojedinaca pokazuju izvanredne sposobnosti da nadoknade taj nedostatak i—uprkos lošijim veštinama čitanja, pisanja ili računanja—uspevaju da postignu ciljeve koji zahtevaju upravo te veštine. Koriste ono što im je dostupno u okruženju da nadoknade nesposobnost svog mozga da savlada određenu veštinu brzo kao drugi.

Pravi primer je kada pojedinac sa Disleksijom dok čita takođe sluša usmena čitanja, koja mu obezbeđuju nastavnici i roditelji. Njihov mozak uči da obrađuje pisani jezik na način koji se potpuno razlikuje od drugih, mogu sami na svoj način da tumače slova i zvukove.

Sposobnost mozga da nadoknadi nedostatak na ovaj način direktno je vezana za kognitivno zdravlje i Fitnes Mozga. Brain Fitness se vezuje za sposobnost mozga da prilagođava i poboljšava veštine i da koristi više od jednog načina učenja i više od jedne strategije za rešavanja problema.

Da li Možemo da Poboljšamo Fitnes za Mozak?

Danas ljudi počinju da shvataju koliko je važno održavati mozak u formi na isti način kao što odražavamo i telo u formi. Tokom vremena neke naše kognitivne sposobnosti, kao što su pamćenje ili vizuelno-motorna koordinacija, se pogoršavaju. Održavanje tih kognitivnih veština u vrhunskoj formi omogućava nam da ostanemo oštroumni i da uživamo u životu i iskustvima.

Trening za Um može biti sastavni deo brige o našem mentalnom zdravlju. Održavanje zdravog i aktivnog načina života i redovna stimulacija uma, može pomoći u jačanju naše kognicije i poboljšanju različitih kognitivnih sposobnosti koje svakodnevno koristimo.

  • Održavanje Zdravog Načina Života: Svako ko je nastupao u javnosti, ili održavao govor pred velikom grupom ljudi zna da se stres i anksioznost mogu manifestovati fizički, kao što su to "leptirići" u stomaku, znojenje dlanova i povećani puls.

    Slično tome, kad nas neko pohvali, doživljavamo osećaj sreće i euforije, a nekada se to i vidi kada nam obrazi pocrvene, oči se rašire, a u ekstremnim slučajevima čak možemo početi da plačemo od radosti.

    Kao što naš mozak može da utiče na naše telo, tako i naše telo može snažno da utiče na funkcije mozga.
    Šolja kafe ujutru nam pomaže da se fokusiramo i razbudimo. Neko alkoholno piće nam može dati osećaj euforije, da nas opusti u društvu i da drastično uspori našu sposobnost da reagujemo na stimuluse.

    Iako su ovo ekstremni primeri veze između mozga i tela, međusobna povezanost našeg mentalnog i fizičkog zdravlja podrazumeva da gotovo sve što radimo svom telu, od uzimanja lekova, trčanja maratona ili sedenja na sofi dok igramo video igrice, do nečeg tako jednostavnog kao što je ispijanje čaše vode, može uticati na to kako se osećamo i koliko dobro funkcioniše naš mozak.

    Mozak je poput orkestra. Da bi mogao pravilno da funkcioniše, mora da postoji koordinacija, a da bi postojala dobra koordinacija, potrebno je i pravilno se hraniti. Našem mozgu su potrebni različiti hranljivi sastojci koji mu pružaju energiju za obavljanje različitih aktivnosti svakodnevno.

    Osim što se dobro hranite, dobar san je takođe presudno važan za održavanje dobrog mentalnog zdravlja. Svakome se može desiti da se teško koncentriše na poslu ako je loše spavao. Studija obavljena 2013. godine je pokazala da ovaj problem koje imaju osobe koje loše spavaju nije subjektivan, već je stvarnost: Ljudi koji ne odmore u toku noći i oni koji pate od neke vrste nesanice pokazuju probleme sa pamćenjem i koncentracijom.

    Dobar san je jedna od glavnih preporuka za dobro pamćenje. U poslednjih nekoliko godina sve više ljudi govori o prednostima koje nam pruža san.
  • Vežbajte Puno Ako ostanete aktivni i vežbate, možete smanjiti rizik od brojnih bolesti i fizičkih promena, od kancera prostate do dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

    Aerobik i ostale vežbe efikasno poboljšavaju kognitivno zdravlje, a trening od 30 minuta, tri do pet puta nedeljno se pokazalo kao vrlo korisno.

    Ove zdrave navike su korisne zbog svojih različitih efekata, poput oslobađanja serotonina, koji poboljšava san, i endorfina. Takođe su značajni i psihološki efekti vežbanja, a to su povećanje samopouzdanja, smanjenje negativnih misli i opuštanje.

    Znamo da su prednosti od redovnog vežbanja velike za sprečavanje bolesti srca, dijabetesa i drugih telesnih tegoba. Istraživanja pokazuju da fizička aktivnost ima pozitivne posledice i na mozak. Neke studije su pokazale da vežbanje može pomoći u poboljšanju učenja i pamćenja.
  • Stimulišite Svoj Mozak: Biti mentalno aktivan je podjednako važno kao i fizička aktivnost. Kao što sportista ostaje aktivan između treninga, tako i stimulacija mozga može pomoći bilo kome da održi dobro mentalno zdravlje i da izvuče maksimum iz svog treninga.

    Aktivnosti koje možete obavljati da biste održavali um aktivnim su čitanje knjiga ili časopisa, različiti kursevi i učenje novih stvari, igranje igrica, učenje nove veštine ili hobija i volontiranje - društvene aktivnosti su najbolji oblik kognitivne stimulacije.

    Mnogi ljudi koji volontiraju ili imaju hobije koji uključuju druge ljude, tvrde da se osećaju srećno i zdravo. Sve ove aktivnosti mogu koristiti vašem mozgu, a mogu biti i zabavne!

Kako Možemo da Merimo i Pratimo Fitnes Mozga?

Baš kao što želimo da kontrolišemo i pratimo fizičko zdravlje i kondiciju, da merimo poboljšanja nakon vežbanja, kao i da otkrijemo tegobe i smetnje uzrokovane starenjem ili povredom, isto tako bi trebalo da pratimo i svoje kognitivno zdravlje i Fitnes Mozga.

Praćenje Fitnesa Mozga se može obaviti na razne načine, od nekih jednostavnijih načina kao što je samoprocena, do složenijih naučnih metoda kao što su kvizovi i kognitivne procene.

Baš kao što osoba koja drži dijetu svako jutro može stajati ispred ogledala da bi videla da li primećuje bilo kakav napredak, tako i osoba koja aktivno trenira svoj um uz Brain Fitness može sama da testira svoje sposobnosti, da na primer pokuša da upamti spisak predmeta ili da brzo reši ukrštene reči. Iako to može biti korisno u određenoj meri, prilično je teško tačno proceniti ova poboljšanja i može dovesti do frustracije, jer je nemoguće videti rezultate postepenog napretka.

Procene i Kvizovi za Um su alati koji se zasnivaju na naučnim neuropsihološkim istraživanjima i koji su dizajnirani za testiranje različitih promenljivih vezanih za kognitivne sposobnosti. Ovi testovi su standardizovani, što znači da su njihova merenja pouzdana tokom vremena (za razliku od rešavanja ukrštenih reči, gde je teže pratiti napredak iz dana u dan).

Reference

Horowitz-Kraus T, Breznitz Z. - Can the error detection mechanism benefit from training the working memory? A comparison between dyslexics and controls- an ERP study - PLoS ONE 2009; 4:7141.

Evelyn Shatil, Jaroslava Mikulecká, Francesco Bellotti, Vladimír Burěs - Novel Television-Based Cognitive Training Improves Working Memory and Executive Function - PLoS ONE July 03, 2014. 10.1371/journal.pone.0101472

James Siberski, Evelyn Shatil, Carol Siberski, Margie Eckroth-Bucher, Aubrey French, Sara Horton, Rachel F. Loefflad, Phillip Rouse. Computer-Based Cognitive Training for Individuals With Intellectual and Developmental Disabilities: Pilot Study - The American Journal of Alzheimer’s Disease & Other Dementias 2014; doi: 10.1177/1533317514539376

Preiss M, Shatil E, Cermakova R, Cimermannova D, Flesher I (2013) Personalized cognitive training in unipolar and bipolar disorder: a study of cognitive functioning. Frontiers in Human Neuroscience doi: 10.3389/fnhum.2013.00108.

Haimov I, Shatil E (2013) Cognitive Training Improves Sleep Quality and Cognitive Function among Older Adults with Insomnia. PLoS ONE 8(4): e61390. doi:10.1371/journal.pone.0061390

Shatil E (2013). Does combined cognitive training and physical activity training enhance cognitive abilities more than either alone? A four-condition randomized controlled trial among healthy older adults. Front. Aging Neurosci. 5:8. doi: 10.3389/fnagi.2013.00008

Peretz C, Korczyn AD, Shatil E, Aharonson V, Birnboim S, Giladi N. - Computer-Based, Personalized Cognitive Training versus Classical Computer Games: A Randomized Double-Blind Prospective Trial of Cognitive Stimulation - Neuroepidemiology 2011; 36:91-9.

Shatil E, Metzer A, Horvitz O, Miller A. - Home-based personalized cognitive training in MS patients: A study of adherence and cognitive performance - NeuroRehabilitation 2010; 26:143-53.

Korczyn AD, Peretz C, Aharonson V, et al. - Computer based cognitive training with CogniFit improved cognitive performance above the effect of classic computer games: prospective, randomized, double blind intervention study in the elderly. Alzheimer's & Dementia: The Journal of the Alzheimer's Association 2007; 3(3):S171.

Shatil E, Korczyn AD, Peretzc C, et al. - Improving cognitive performance in elderly subjects using computerized cognitive training - Alzheimer's & Dementia: The Journal of the Alzheimer's Association 2008; 4(4):T492.

Verghese J, Mahoney J, Ambrose AF, Wang C, Holtzer R. - Effect of cognitive remediation on gait in sedentary seniors - J Gerontol A Biol Sci Med Sci. 2010 Dec;65(12):1338-43.

Molimo Vas da ukucate svoju email adresu