O Kolačićima na ovom sajtu

Ovaj sajt koristi kolačiće kako bismo poboljšali Vaše onlajn iskustvo. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, a niste promenili podešavanja u vezi sa kolačićima, pretpostavljamo da se slažete sa našom upotrebom kolačića. Za više informacija o tome kako da promenite podešavanja u vezi sa kolačićima, posetite našu stranicu politika upotrebe kolačića.

Izaberite svoju platformu i kupite
Isprobajte na mesec dana besplatno uz 10 licenci...
Čemu služi nalog?
Dobro došli u CogniFit! Dobro došli u CogniFit Istraživanje! CogniFit Healthcare CogniFit Employee Wellbeing

Napravićete lični nalog. Ova vrsta naloga je stvorena kako bi vam pomogla da ispitate i trenirate svoje kognitivne veštine.

Napravićete nalog za upravljanje pacijentima. Ovaj nalog je dizajniran da pomogne zdravstvenim radnicima (lekari, psiholozi...) u dijagnostici i kognitivnoj stimulaciji.

Napravićete porodični nalog. Ovaj nalog je dizajniran da omogući članovima vaše porodice pristup CogniFit-ovim testovima i treninzima.

Napravićete nalog za istraživanje. Ovaj nalog je posebno stvoren kako bi pomogao istraživačima u studijama koje žele da obave u oblasti kognicije.

Napravićete nalog za upravljanje učenicima. Ovaj nalog je dizajniran kako bi omogućio vašim učenicima pristup CogniFit-ovim testovima i treninzima.

Napravićete nalog za upravljanje preduzećem. Ovaj nalog je dizajniran da omogući vašim zaposlenima pristup CogniFit evaluacijama i obuci.

Napravićete nalog programera. Ovaj nalog je dizajniran da integriše CogniFit proizvode u vašu kompaniju.

loading

Za korisnike od 16 godina i starije. Deca mlađa od 16 godina mogu da koriste CogniFit zajedno sa roditeljem, ako i roditelj ima nalog na platformi za porodice.

Klikom na Prijavi Se ili korišćenjem CogniFit-a, potvrđujete da ste pročitali, razumeli i složili se sa CogniFit korišćenja i sa Privatnosti.

corporativelanding_tiempo-de-reaccion_social_picture
  • Dobijte pristup kompletnom setu kognitivnih testova za procenu brzine reakcije

  • Otkrijte i procenite prisustvo promena ili nedostataka

  • Stimulacija i poboljšanje brzine reakcije i drugih kognitivnih veština

Započni Sada
loading

Šta je brzina reakcije ili brzina reagovanja?

Brzina reakcije ili brzine reagovanja predstavlja vreme koje nam je potrebno od trenutka kada opazimo nešto do trenutka kada na taj stimulus odgovorimo. To je naša sposobnost da opazimo, obradimo i odgovorimo na stimulus.

Brzina reakcije zavisi od različitih faktora:

  • Percepcija: Za dobru brzinu reakcije je izuzetno važno da možemo da vidimo, čujemo ili osetimo stimulus. Atletičar započinje trku nakon sudijskog pucnja za početak trke i nakon što je zvuk dopreo do njegovog uha (on prima stimulus).
  • Obrada podataka: Da biste imali dobru brzinu reakcije, potrebno je da budete fokusirani i da dobro razumete informacije. Objašnjeno na prethodnom primeru, atletičar nakon što je čuo pucanj, razlikuje taj zvuk od buke iz okruženja i zna da je vreme da započne trku (obrada stimulusa).
  • Odgovor: Za dobru brzinu reakcije je potrebno i da budete spretni i hitri. Kada atletičar primi i na pravi način obradi signal, tog trenutka pokreće svoje noge (odgovara na stimulus).

Ako se neki od ovih procesa ošteti, to će uticati i na brzinu reakcije. Drugim rečima, ako jedan od atletičara ima slabu brzinu reakcije, on će zaostajati u trci za ostalim sportistima. Brzina reakcije se odnosi i na motornu komponentu, za razliku od brzine obrade podataka. S tim u vezi, dobra brzina reakcije je povezana sa dobrim refleksima.

U ovom primeru, procesi (primanje, obrada i odgovor), se odvijaju u milisekundama, ali brzina reakcije može da varira u zavisnosti od različitih faktora:

  • Složenost stimulusa-Što je stimulus složeniji, što je više informacija potrebno obraditi, duže će i sam proces trajati.
  • Prethodno poznat stimulus, priprema i očekivanja:Ako morate da odgovorite na stimulus koji Vam je poznat od ranije, brzina reakcije će biti veća. Što manje informacija je potrebno da obradite, veća će biti brzina reakcije. Objašnjeno na prethodnom primeru sa atletičarima, oni čekaju na stimulus (na sudijski pucanj), tako da će brzina reakcije biti veća.
  • Stanje organizma: Neki faktori koji mogu negativno da utiču na otkrivanje stimulusa su umor, pažnja (kada ste uspavani), povišena temperatura, starost, ili kada prejedete ili neke supstance kao što su alkohol ili lekovi, droga. Svi ovi faktori mogu negativno da utiču na otkrivanje stimulusa, na njegovu obradu i na odgovaranje na stimulus.
  • Modaliteti stimulusa: Brzina reakcije je veća kada se radi o audio stimulusu, nego kada je reč o vizuelnom stimulusu, jer za obradu audio stimulusa je potrebno manje vremena. Svaka promena i modalitet, podrazumeva i drugačije vreme i brzinu reakcije.

Pored ostalih faktora, tip stimulansa koji obrađujemo takođe utiče na brzinu reakcije.

  • Prost: Postoji samo jedan odgovor na prost stimulans. Na primer, pritiskanje razmaka na tastaturi (space bar) kada se pojavi reč.
  • Izbor: Postoje različiti odgovori na različite stimuluse. Na primer, pritiskanje desne strelice na tastaturi ako je reč koja se pojavila na španskom, i pritiskanje leve strelice na tastaturi ako se reč pojavila na nekom drugom jeziku.
  • Odabiranje: Postoje različiti stimulusi, ali morate da odgovorite na samo jedan. Na primer, da pritisnete razmak na tastaturi samo kada se pojavi reč na engleskom. Ako se pojavi reč na španskom, ne činite ništa.

Zašto je brzina reakcije toliko bitna i kako utiče na naš svakodnevni život? Dobra brzina reakcije nam omogućava da budemo hitri i efikasni kada je potrebno da odgovorimo na stimuluse i na različite situacije kao što su vožnja, vođenje razgovora, sport itd. Dobra brzina reakcije nam donosi brojne koristi, ali je takođe bitno da na pravi način obradimo informacije koje dobijamo. Ako Vam neko postavi pitanje na razgovoru za posao, on od Vas očekuje da odgovorite brzo i da date valjan odgovor. Isti je slučaj i sa drugim primerima, ako Vam se pokvari auto ili ako morate da budete hitri- moraćete da odgovorite brzo i precizno. Na svu sreću, brzina reakcije se može trenirati i poboljšati.

Primeri brzine reakcije

  • Ako vozite i naiđete na pešački prelaz, vreme koje Vam je potrebno da zakočite i zaustavite auto je brzina reakcije. Ova kognitivna veština staje na put teškim saobraćajnim nesrećama i može nam spasiti život.
  • U boks meču ili fudbalskoj utakmici, vrlo je važno predvideti potez protivnika, kako bi oni brzo reagovali i na pravi način. Dobra brzina reakcije je ključna za pobedu i prikupljanje poena.
  • Učenik na času fizičkog počinje da trči kada nastavnik da znak. Brzina reakcije je vreme koje protekne od trenutka kada je nastavnik dao znak do trenutka kada učenik počne da trči.
  • U zgradi ste i odjednom možete da osetite dim. Brzina reakcije je vreme koje Vam je potrebno da pronađete najbliži aparat za gašenje požara nakon što ste utvrdili da je u pitanju požar.
  • Kada radnik obezbeđenja primeti sumnjivu situaciju, vreme koje mu je potrebno da odreaguje može biti od suštinskog značaja za uspešno sprovedenu akciju. Ako, na primer, vidi da se odvija pljačka, brzina reakcije je vreme od trenutka kada vidi pljačku do trenutka kada reaguje da bi je sprečio.

Problemi i poremećaji povezani sa brzinom reakcije

Bilo koji poremećaj koji utiče na percepciju, obradu podataka ili na probleme sa motorikom, će takođe uticati i na brzinu reakcije. Zbog toga je brzina reakcije tako osetljiva na promene. Na primer, problemi sa sluhom ili vidom kao što su slepilo ili oštećenje sluha mogu voditi problemima u brzini reakcije zbog problema sa percepcijom. Ljudi sa bradipsihijom ili demencijom poput Alchajmerove bolesti mogu imati slabiju obradu podataka, i s tim u vezi, slabiju brzinu reakcije. Ljudi sa problemima sa inhibicijom i kontrolom ili ljudi sa ADHD-om mogu takođe imati oštećenu brzinu obrade podataka, što takođe utiče na brzinu reakcije. Ljudi sa problemom akinezije ili bradikinezije, kao što je to slučaj kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću , ili problemima sa motorikom poput hemipareze ili drugih paraliza mogu takođe voditi problemima sa odgovorima i motorikom. Uopšteno, kod bilo kog neurodegenerativnog poremećaja poput Alchajmerove, Parkinsonove bolesti, Multipla Skleroze, ili Hantingtonove horee će se takođe javiti problem sa brzinom reakcije. Konačno, problemi uzrokovani povredom mozga ili moždanim udarom, mogu da utiču na neki od ovih procesa i posledično na brzinu reakcije.

Poremećaj koji u najvećoj meri može da utiče na obradu informacija je difuzna aksonska lezija. Ovo se obično dešava nakon doživljavanja potresa mozga, kada se neuronske veze oštete. Udarac u glavu ili nezgoda koja je vodila do potresa i do prekida ili uništavanja aksona (deo neurona koji mu omogućava da se poveže sa ostalim neuronima, bela masa u mozgu). Ova povreda naneta aksonima ne utiče na posebno područje u mozgu, već utiče na sve aksone u mozgu, dovodeći do difuzne tj. široko raširene štete. To utiče na brzinu obrade podataka i samim tim i na brzinu reakcije. Nažalost, ova vrsta povrede se često dešava i obično su prognoze loše.

Na brzinu reakcije ne utiču samo povrede ili neka vrsta bolesti ili poremećaja. Postoji veliki broj različitih okolnosti koje mogu da uspore brzinu reakcije, kao što je san, raspoloženje, anksioznost, ili nedostatak koncentracije uopšte. Za razliku od ostalih faktora, oporavak brzine reakcije je brži i lakši ako je oštećenje posledica ovakvih okolnosti.

Kako da merimo i procenimo brzinu reakcije?

Brzina reakcije igra veliku ulogu u našim svakodnevnim aktivnostima. Naša sposobnost da se povežemo sa našim okruženjem i da reagujemo na neočekivane promene i događaje zavisi direktno od ove kognitivne veštine. Ako testirate brzinu reakcije i razumete kako ona funkcioniše, to Vam može pomoći u različitim situacijama i oblastima. Na primer, u obrazovanju, jer omogućava nastavnicima ili roditeljima da razumeju ako dete ima problema sa percepcijom, obradom podataka, ili motorikom i kako to može da utiče na njihov školski uspeh, u medicini, jer može da pomogne u otkrivanju problema sa percepcijom, obradom podataka ili problema sa motorikom kod pacijenata, ili kod različitih profesija , jer može da pomogne radnicima da uvide i shvate da li su pripremljeni na pravi način da obavljaju određene aktivnosti koje od njih zahtevaju da reaguju brzo u određenim situacijama.

Mi možemo da testiramo različite kognitivne funkcije, uključujući brzinu reakcije, uz kompletnu neuropsihološku procenu. Testovi koje je stvorio CogniFit, za merenje brzine reakcije se baziraju na klasičnom NEPSY testu, Testu Varijabli Pažnje (TOVA), Testu Kontinuiranog Izvođenja (CPT), Memorijskom testu (TOMM), i Testu Vizuelne Organizacije (VOT). Pored merenja brzine reakcije, ovi testovi takođe mere radnu memoriju, vizuelno skeniranje, vizuelno motornu koordinaciju, inhibiciju, kognitivnu fleksibilnost, imenovanje, vizulenu percepciju, pamćenje konteksta, raspoznavanje, održavanje pažnje i percepciju okoline.

  • Test Istraživanja REST-COM: Na kratko vreme će se pojaviti objekti. Korisnik mora da izabere reč koja dogovara slici koju je video što je brže moguće.
  • Test Dešifrovanja VIPER-NAM: Pojaviće se slike na ekranu na kratak vremenski period i zatim će nestati. Nakon toga će se pojaviti četiri slova na ekranu i korisnik mora da izabere jedno slovo koje odgovara objektu koje je video. Korisnik mora da izabere slovo što je brže moguće.
  • Test Raspoznavanja WOM-REST: Pojaviće se niz od tri objekta na ekranu. Korisnik mora da zapamti redosled po kom su objekti bili prikazani i kasnije mora da izabere pravi odgovor.
  • Test Rezolucije REST-SPER: Na ekranu će se pojaviti više stimulusa koji se pokreću. Korisnik mora da izabere odgovarajući stimulus i da ignoriše nebitne stimuluse.
  • Test Brzine REST-HECOOR: Na ekranu će se pojaviti plavi kvadrat. Korisnik mora da klikne što je brže moguće i što je više puta moguće preko sredine kvadrata. Što više puta korisnik bude kliknuo, više će poena ostvariti.
  • Test Obrade Podataka REST-INH: U ovom zadatku, pojaviće se pločice koje nose različite brojeve. Prvo će se od korisnika tražiti da klikne na veću pločicu. Zatim će se od njega tražiti da klikne na veći broj .

Kako možete da poboljšate ili oporavite svoju brzinu reakcije?

Kao što treniramo telo i mišiće, tako možemo da treniramo i brzinu reakcije i ostale kognitivne veštine i CogniFit poseduje alate za takav trening. Oporavak brzine reakcije se bazira na nauci o neuroplastičnosti. CogniFit takođe sadrži set vežbi za ublažavanje problema sa brzinom reakcije i drugim kognitivnim funkcijama. Ukoliko svom mozgu pružate izazove i trening, to može da ojača Vaše neuronske veze. Ako često trenirate svoju brzinu reakcije, neuronske veze će postati jače i zdravije, što znači da kada ponovo budete bili koristili svoju brzinu reakcije, to ćete učiniti brže i uz manje napora.

CogniFit-ov tim stručnjaka je sastavljen od neuropsihologa, stručnjaka u oblasti neurogeneze i sinaptičke plastičnosti, i oni su nam omogućili stvaranje personalizovanog programa kognitivne stimulacije koji odgovara potrebama svakog korisnika. Ovaj program počinje preciznom procenom korisnikove brzine reakcije i drugih osnovnih kognitivnih funkcija i zatim koristi te rezultate za stvaranje programa treninga koji odgovara njegovim potrebama.

Upornost u treningu i adekvatan trening su nepohodni za poboljšanje brzine reakcije i CogniFit Vam pruža alate za procenu, oporavak i poboljšanje ove kognitivne funkcije. Program od Vas zahteva da trenirate samo 15 minuta dva do tri puta nedeljno..

Možete da koristite CogniFit onlajn. Na raspolaganju su Vam brojne onlajn interaktivne igrice i vežbe koje možete igrati preko kompjutera, ili mobilnog telefona. Nakon svake sesije treninga, CogniFit Vam šalje detaljan grafik koji prikazuje kognitivni napredak korisnika.

Molimo Vas da ukucate svoju email adresu